Europska industrija baterija: desetljeće pada i put oživljavanja

"Automobil je izumljen u Europi i vjerujem da se ovdje mora transformirati." - Ove riječi Maroša Šefčoviča, slovačkog političara i potpredsjednika Europske komisije odgovornog za energetsku uniju, predstavljaju značajan osjećaj u europskom industrijskom krajoliku.

Ako europski akumulatori ikada postignu globalno vodstvo, Šefčovičevo će ime nedvojbeno biti urezano u povijest. Predvodio je formiranje European Battery Alliance (EBA), čime je započeo pomlađivanje europskog sektora baterija.

Godine 2017., na summitu u Bruxellesu o razvoju industrije baterija, Šefčovič je predložio osnivanje EBA-e, potez koji je okupio kolektivnu snagu i odlučnost EU-a.

"Zašto je 2017. bila ključna? Zašto je osnivanje EBA-e bilo tako ključno za EU?" Odgovor leži u uvodnoj rečenici ovog članka: Europa ne želi izgubiti "unosno" tržište novih energetskih vozila.

U 2017. tri najveća svjetska dobavljača baterija bili su BYD, Panasonic iz Japana i CATL iz Kine – sve azijske tvrtke. Ogroman pritisak azijskih proizvođača ostavio je Europu suočenu s teškom situacijom u industriji baterija, bez praktički ičega za pokazati.

Automobilska industrija, rođena u Europi, bila je na raskrižju u kojem je neaktivnost značila dopustiti da globalnim ulicama dominiraju vozila koja nisu povezana s Europom.

Kriza je bila posebno oštra kada se uzme u obzir pionirska uloga Europe u automobilskoj industriji. No, regija je u značajnom zaostatku u razvoju i proizvodnji baterija.

Ozbiljnost nevolje

U 2008., kada se počeo pojavljivati ​​koncept nove energije, te oko 2014., kada su nova energetska vozila započela svoju početnu "eksploziju", Europa je bila gotovo potpuno odsutna sa scene.

Do 2015. godine bila je očita dominacija kineskih, japanskih i korejskih tvrtki na globalnom tržištu baterija. Do 2016. te su azijske tvrtke zauzele prvih deset mjesta na globalnoj ljestvici poduzeća za baterije.

Od 2022. godine, prema južnokorejskoj tvrtki za istraživanje tržišta SNE Research, šest od deset vodećih svjetskih kompanija za baterije bile su iz Kine, držeći 60.4% udjela na svjetskom tržištu. Južnokorejske tvrtke za baterije LG New Energy, SK On i Samsung SDI imale su 23.7%, dok je japanski Panasonic četvrti sa 7.3%.

U prvih devet mjeseci 2023., među deset najvećih svjetskih kompanija za ugradnju električnih baterija dominirale su Kina, Japan i Koreja, bez europskih tvrtki na vidiku. To je značilo da je preko 90% globalnog tržišta baterija podijeljeno između ove tri azijske zemlje.

Europa je morala priznati svoje zaostajanje u istraživanju i proizvodnji baterija, području u kojem je nekoć bila vodeća.

Postupno zaostajanje

Inovacije i otkrića u tehnologiji litijskih baterija često su potjecali sa zapadnih sveučilišta i istraživačkih institucija. U kasnom 20. stoljeću zapadne su zemlje predvodile prvi val istraživanja i industrijalizacije novih energetskih vozila.

Europa je među prvima istražila politike za energetski učinkovita vozila s niskim emisijama, uvodeći standarde automobilske emisije ugljika još 1998.

Unatoč tome što je bila na čelu novih energetskih koncepata, Europa je zaostajala u industrijalizaciji energetskih baterija, kojom sada dominiraju Kina, Japan i Koreja. Postavlja se pitanje: zašto je Europa zaostala u industriji litijevih baterija, unatoč svojim tehnološkim i kapitalnim prednostima?

Izgubljene mogućnosti

Prije 2007. zapadni glavni proizvođači automobila nisu priznavali tehničku i komercijalnu održivost litij-ionskih električnih vozila. Europski proizvođači, predvođeni Njemačkom, usredotočili su se na optimizaciju tradicionalnih motora s unutarnjim izgaranjem, poput učinkovitih dizelskih motora i tehnologije turbo punjenja.

Ovo pretjerano oslanjanje na putanju vozila na gorivo odvelo je Europu na pogrešnu tehničku putanju, što je rezultiralo njezinim nedostatkom u području baterija.

Tržište i dinamika inovacija

Do 2008. godine, kada je američka vlada svoju novu strategiju energetskih električnih vozila prebacila s vodika i gorivih ćelija na litij-ionske baterije, EU je, pod utjecajem ovog poteza, također svjedočila porastu ulaganja u proizvodnju materijala za litijeve baterije i proizvodnju ćelija. Međutim, mnoga takva poduzeća, uključujući zajedničko ulaganje između njemačkog Boscha i južnokorejskog Samsung SDI-a, na kraju su propala.

Nasuprot tome, istočnoazijske zemlje poput Kine, Japana i Koreje brzo su razvijale svoju industriju baterija. Panasonic se, primjerice, usredotočio na litij-ionske baterije za električna vozila od 1990-ih, surađujući s Teslom i postavši glavni igrač na tržištu.

Aktualni europski izazovi

Danas se europska industrija baterija suočava s nekoliko nedostataka, uključujući nedostatak opskrbe sirovinama. Strogi zakoni o zaštiti okoliša na kontinentu zabranjuju rudarenje litija, a resursi litija su rijetki. Posljedično, Europa zaostaje u osiguravanju prekomorskih prava na rudarenje u usporedbi s azijskim zemljama.

Utrka za sustizanje

Unatoč dominaciji azijskih kompanija na globalnom tržištu baterija, Europa ulaže zajedničke napore da revitalizira svoju industriju baterija. Europski savez za baterije (EBA) osnovan je kako bi potaknuo lokalnu proizvodnju, a EU je uvela nove propise za podršku domaćim proizvođačima baterija.

Tradicionalni proizvođači automobila u sukobu

Europski automobilski divovi poput Volkswagena, BMW-a i Mercedes-Benza uvelike ulažu u istraživanje i proizvodnju baterija, uspostavljajući vlastite pogone za proizvodnju ćelija i strategije baterija.

Dug put pred nama

Unatoč napretku, europski sektor baterija još ima dug put. Industrija je radno intenzivna i zahtijeva značajna kapitalna i tehnološka ulaganja. Visoki troškovi rada u Europi i nedostatak cjelovitog opskrbnog lanca predstavljaju značajne izazove.

Nasuprot tome, azijske zemlje izgradile su konkurentsku prednost u proizvodnji baterija, imajući koristi od ranih ulaganja u litij-ionsku tehnologiju i niže troškove rada.

Zaključak

Ambicija Europe da revitalizira svoju industriju baterija suočava se sa značajnim preprekama. Iako postoje inicijative i ulaganja, razbijanje dominacije "velike trojke" – Kine, Japana i Koreje – na globalnom tržištu ostaje ogroman izazov.